Prednosti i mane E-programa tiskarske izobrazbe

Koren Antun, Stjepan Perač, Jasna Kipke

E-learning ili online learning je način učenje i stjecanja znanja koji je potpuno prilagođeno današnjem načinu života, tj. gube se ograničenja koja su danas posebno izražena. Naravno riječ je o mjestu i vremenu. S druge strane E-learning ne zahtijeva posebno informatičko znanje i posebnu edukaciju za korištenje već je vrlo intuitivno i jednostavno.
 E-learning najsuvremeniji je oblik obrazovanja u svijetu, a koristi sve prednosti informacijsko-komunikacijskih tehnologija kako bi se olakšao proces učenja i omogućilo cjeloživotno nadograđivanje stječenih znanja. Zamišljen je kao interaktivna nadopuna redovnom sustavu tiskarske izobrazbe, ali i kao materijal za samostalno učenje. Tako se na redovnoj nastavi ne gubi vrijeme nego se može omogućiti studentima da sami sudjeluju u izvođenju nastavnog programa svojim izlaganjima i zajedničkim diskusijama odnosno ponudi im se da sami izaberu način izobrazbe kakav im najviše odgovara naravno sa smjernicama koje određuje svaki profesor osobno. Dokazano je da se kombiniranim načinom učenja stiče više znanja i to na različite načine što znatno olakšava savladavanje nastavne građe.
Već prije desetak godina brojne ustanove u svijetu su shvatile prednosti ovakvoga načina obrazovanja te ga prihvatile i razvijale. U Hrvatskoj je poznatiji pod pojmom „učenje na daljinu“. Naravno takav oblik izobrazbe ima i svoje mane koje možemo podijeliti na nekoliko razina. U samom početku potrebno je odabrati postojeći ili kreirati novi sustav E-learninga koji će na najbolji način odgovoriti na potrebe koje traži određena katedra. Upravo je to jedan od razloga što se i na Grafičkom fakultetu trenutno koristi nekoliko Open source sustava. Odabirom nismo riješili sve probleme već je potrebno i dalje razvijati sustav. U ovome radu osvrnuli smo se na prednosti koje E-program tiskarske izobrazbe nudi studentima ali i profesorima te mane koje su isto tako prisutne.

Katedra za multimedij i informacijske sustave

Prednosti i mane E-programa tiskarske izobrazbe

izv. prof. dr. sc. Koren Antun, prof. dr. sc. Jasna Jurum-Kipke, Stjepan Petrač

Sažetak:
E-learning ili online learning je način učenje i stjecanja znanja koji je potpuno prilagođeno današnjem načinu života, tj. gube se ograničenja koja su danas posebno izražena. Naravno riječ je o mjestu i vremenu. S druge strane E-learning ne zahtijeva posebno informatičko znanje i posebnu edukaciju za korištenje već je vrlo intuitivno i jednostavno.
 E-learning najsuvremeniji je oblik obrazovanja u svijetu, a koristi sve prednosti informacijsko-komunikacijskih tehnologija kako bi se olakšao proces učenja i omogućilo cjeloživotno nadograđivanje stječenih znanja. Zamišljen je kao interaktivna nadopuna redovnom sustavu tiskarske izobrazbe, ali i kao materijal za samostalno učenje. Tako se na redovnoj nastavi ne gubi vrijeme nego se može omogućiti studentima da sami sudjeluju u izvođenju nastavnog programa svojim izlaganjima i zajedničkim diskusijama odnosno ponudi im se da sami izaberu način izobrazbe kakav im najviše odgovara naravno sa smjernicama koje određuje svaki profesor osobno. Dokazano je da se kombiniranim načinom učenja stiče više znanja i to na različite načine što znatno olakšava savladavanje nastavne građe.
Već prije desetak godina brojne ustanove u svijetu su shvatile prednosti ovakvoga načina obrazovanja te ga prihvatile i razvijale. U Hrvatskoj je poznatiji pod pojmom „učenje na daljinu“. Naravno takav oblik izobrazbe ima i svoje mane koje možemo podijeliti na nekoliko razina. U samom početku potrebno je odabrati postojeći ili kreirati novi sustav E-learninga koji će na najbolji način odgovoriti na potrebe koje traži određena katedra. Upravo je to jedan od razloga što se i na Grafičkom fakultetu trenutno koriste dva Open source sustava. Odabirom nismo riješili sve probleme već je potrebno i dalje razvijati sustav. U ovome radu osvrnuli smo se na prednosti koje E-program tiskarske izobrazbe nudi studentima ali i profesorima te mane koje su isto tako prisutne.

Ključne riječi: e-program, e-learning, tiskarstvo, online učenje, tiskarska izobrazba

Uvod

Da bi razumijeli što je to E-learning prvo ćemo dati neke osnovne smjernice i njegove definicije. Danas znamo da je E-learning najsuvremeniji oblik obrazovanja u svijetu i koristi sve mogućnosti i prednosti informacijsko-komunikacijskih tehnologija kako bi se znatno olakšao sam proces savladavanja novih znanja i omogućilo cjeloživotno nadograđivanje već stječenih znanja. Osmišljen je i zamišljen kao interaktivna nadopuna redovnom sustavu tiskarske izobrazbe, ali i kao materijal za samostalno učenje. Tako se na redovnoj nastavi ne gubi vrijeme nego se može omogućiti studentima da sami sudjeluju u izvođenju nastavnog programa svojim izlaganjima i zajedničkim diskusijama odnosno ponudi im se da sami izaberu način izobrazbe kakav im najviše odgovara naravno sa smjernicama koje određuje svaki profesor osobno. Dokazano je da se kombiniranim načinom učenja stiče više znanja i to na različite načine što znatno olakšava savladavanje nastavne građe.
Osnovna definicija e-učenja kaže kako je to "...korištenje multimedije i Interneta u svrhu poboljšanja kvalitete učenja - omogućavanjem pristupa udaljenim izvorima i uslugama i omogućavanjem suradnje i komunikacije i na daljinu."

Povijest

Danas u doba novih tehnologija i globalizacije imamo učestale i brze promjene u svim aspektima ljudskog života. Svakim danom pretrpani smo novim informacijama, a opći razvoj kontinuirano zahtijeva nova znanja i vještine. To dovodi do potreba za što bržim, pravovremenim obrazovanjem, koje će istovremeno biti otvoreno, široko dostupno a opet pouzdano i kvalitetno. "Početak obrazovanja na daljinu na sveučilišnoj razini vežemo uz SAD-u krajem 19. stoljeća, kad je pokrenuto više inicijativa za obrazovanje putem dopisnih studija. Dalje se razvijao i napredovao razvojem tehnologije. Početkom 20. stoljeća pozornost je usmjerena stvaranju i kreiranju novih pedagoških modela za dopisne studije, kao i standardima kvalitete za njihovo provođenje. Računalna tehnologija omogućava interaktivno poučavanje u obrazovanju na daljinu koje je vođeno posebno dizajniranim obrazovnim software-om, a prvi takvi sustavi razvijeni su 1960. godine. Novi razvoj i napredak u korištenju računala za obrazovanje omogućila je tehnologija multimedijalnog CD-ROM-a, a revolucija u obrazovanju na daljinu u tehnološkom i pedagoškom smislu započela je s razvojem interneta i www internet servisa."

Podjela e-sustava, načina i vrste učenja

Kao i svi drugi programi postoje besplatni i komercijalni e-learning software-i. Uspoređujući neke od njih došli smo do zaključka da postoje stanovite razlike ali vrlo dobro treba razmisliti ima li smisla kupiti komercijalni software ukoliko nam nudi tek nekoliko prednosti ili je ipak bolje zadovoljiti se besplatnim software-om i iskoristiti ga koliko je to više moguće jer je vrlo čest slučaj da ne iskoristimo ni 60% mogućnosti samog software-a. Neke e-learning software-ske platforme:

  • Open source:

Atutor, Claroline, Dokeos, KEWL, LON-CAPA, Moodle, Sakai Project, OLAT

  • Komercijalni

Elluminate, ANGEL Learning, Authorware, Blackboard, Captivate, Brihaspati, Tooling, University, FirstClass, Knowledge Forum, WebCT, WebEx, Xmind, TutorVista

Danas prisutni oblici e-učenja na različite načine i u različitoj mjeri koriste informacijske i komunikacijske tehnologije u obrazovanju, pa ovisno o mjeri i načinu korištenja ICT-a postoji  nekoliko oblika e-učenja:

  • klasična nastava - nastava u učionici uz pomoć računala
  • nastava uz pomoć ICT-a – tehnologiju koristimo za poboljšanje klasične nastave. Korisniku nudimo mogućnost novih izvora i pokaznih vježbi
  • hibridna ili mješovita nastava - kombinacija nastave u učionici i nastave uz pomoć tehnologija. Ne zaboravljamo klasični oblik nastave ali ga nadopunjavamo e-sustavima kako bi bio što zanimljiviji i što aktualniji
  • online nastava - nastava je uz pomoć ICT-a u potpunosti organizirana na daljinu. Ne postoji potreba za klasičnim oblikom nastave

    •  

    Prednosti i mane E-programa tiskarske izobrazbe

    Kao i svaki drugi e-program i e-program tiskarske izobrazbe prvenstveno ovisi o tome koliko je dobro osmišljen i izrađen što zahtjeva znatna sredstva te mnogo vremena i truda ukoliko se želi cijeli nastavni predmet ili kolegij prilagoditi on-line izvođenju. Sama priprema za on-line izvođenje jedne nastavne jedinice traži višestruko veće ulaganje vremena nego kod obične nastave uživo. Zbog svega toga vrlo je važno u konkretnoj situaciji prije uvođenja sustava e-učenja odvagnuti njegove prednosti i nedostatke. Kod e-program tiskarske izobrazbe postoji još jedna velika prepreka a to su raznovrsni kolegiji koji imaju svoje specifičnosti što znatno otežava jedinstveno funkcioniranje ovakvog sustava. Na Grafičkom fakultetu trenutno su aktivna dva open source sustava (Claroline i Moodle). Pozitivna strana toga je mogućnost da se sustavi isprobaju ali isto tako ima i svojih nedostataka kao što je neminovan pad kvalitete vremenom i razjedinjenost koju plaćaju sami studenti. Mi smo koristili Claroline sustav sa studentima prve godine te smo ih anketom na kraju prvog semestra upitali što oni vide kao prednosti i mane.

    Prednosti općenito:

    1. Prvo i osnovno je mogućnost da korisnici kvalitetno sudjeluju u nastavi i kada to udaljenost i slične okolnosti praktički čine nemogućim. Uz to istovremeno je omogućeno sudjelovanje velikog broja korisnika.
    2. Gubi se dimenzija vremena jer je moderna e-učionica otvorena 24 sata dnevno, što omogućava efikasno iskorištavanje vremena. Polaznici sami biraju kada će i kako pristupiti sustavu e-učenja budući da imaju stalan pristup materijalima i nastavi koju polaze.
    3. Suprotno mišljenju da će se tako izgubiti interakcija između polaznika i instruktora ona je uvelike povećana i puno je dinamičnija a osim toga postoji interakcija između polaznika međusobno. Polaznik ima mogućnost sudjelovanja u raspravama koje se tiču dotične teme ali i otvaranja novih.
    4. Jedan takav sustav lako omogućava pristup drugim izvorima što opet daje jednu raznolikost.

    Prednosti sa studentske strane:

    1. Brz pristup informacijama u svako doba
    2. Bolje povezivanje i upoznavanje studenata međusobno. Događa se da studenti pronađu zajedničke interese ili zajedničke interesne teme što se u klasničnom obliku nastave ne događa jer se ono obično svodi na profesorovo izlaganje.
    3. Predaja seminarskih i ostalih radova bez dolaska na fakultet.
    4. Forum kao mjesto virtualnog susreta na kojem se može zatražiti pomoć u rješavanju problema.
    5. Bodovanje on-line aktivnosti po određenim kriterijima. Prednost ovoga je što student cijeli taj proces ne gleda kao nešto što mora već mu je ponuđeno da se uključi u stvaranju znanja. Može se reći da kroz jedan oblik zabave oni stiču nova znanja i nadograđuju se.

    Nedostaci općenito:

    1. Traže se određena predznanja i vještine kako bi se mogli njime koristiti. Računalna pismenost je nužna kako sa strane polaznika tako i sa strane voditelja takvog kolegija jer bez toga gradivo u sklopu elektroničkog sustava učenja postaje potpuno beskorisno. Osim predznanja, nužno je da svaki od korisnika ima za to određenu opremu.
    2. Oprema na kojoj se izvodi e-nastava nije nikada u potpunosti pouzdana što može doprinijeti padu koncentracije korisnika i padu kvalitete e-učenja.
    3. Zbog omogućavanja samostalnog određivanja načina i vremena učenja, korisnici imaju veću odgovornost. Potreba da se sami motiviraju može dovesti do pada kvalitete procesa učenja.
    4. Postoji problem s autorskim pravima za sadržaje određenog tečaja. Nužna je stalna tehnička podrška i stalan razvoj.

    Nedostaci sa studentske strane:

    1. Interface – sučelje. Riječ je o claroline-u e-learning sustavu iz 2006. godine
    2. Potreba nadgledanja sadržaja koji se objavljuje (profesora, asistenta ili demonstratora).
    3. Multipliciranje korisnika. Ostavljena je mogućnost da se studenti sami prijave u sustav kako nikome nebi nametali kao nešto što se mora. Rezultati su odliči od ukupno 135 studenta 1. godine njih 110 se prijavilo u sustav. Oko 100 je koristilo claroline kao dodatak učenju.
    4. Limit upload-a.
    5. Kompliciranje oko zaporke.
    6. Vrlo česta nedostupnost servera.

    Zaključak

    Prednosti e-učenja u tiskarskoj izobrazbi su očigledne i za očekivati je da polako sve katedre aktiviraju svoje e-kolegije no očito je i to da ono danas ne može u potpunosti zamijeniti klasičan pristup učenju i obrazovanju općenito. Dolazimo do pitanja kvalitete rezultata pogotovo kod najrazvijenijeg oblika e-učenja jer ono prije svega ovisi o znanju i snalažljivosti samih voditelja i organizatora e-katedri s jedne strane a sa druge strane korisnika od kojih se traži potpuna ozbiljnost. Bojazan da će problem biti tehničke naravi tj. da studenti neće imati uvjete za pristup e-learning sustavu bio je potpuno neopravdan. Bilo je u početku pitanja što ako nemamo računalo ili internet vezu ali to je jednostavno bio otpor nećemu novom. Kasnije anonimne ankete imaju li računala i koji oblike pristupa internetu koriste pokazale su da je bojazan bila potpuno neopravdana. Na kraju možemo reći da je test projekt u potpunosti uspio i da smo uspjeli pridobiti studente da i na ovaj način sudjeluju u pohađanju e-nastave.

      • Literatura
      • CARNet, Referalni centar: http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni
      • Claroline: http://www.claroline.net/
      • Rosenberg  M.  Jeffrey, E-Learning: Strategies for Delivering Knowledge in the Digital Age, McGraw-Hill Professional, 2001.
      • Horton W., Horton K., E-learning Tools and Technologies: A consumer's guide for trainers, teachers, educators, and instructional designers, John Wiley & Sons, 2003.
      • Bullen M., Janes Diane P., Making the Transition to E-learning: Strategies and Issues, Idea Group Inc (IGI), 2007.